Najljepši parkovi prirode u Bosni i Hercegovini
Hutovo blato Hutovo Blato, jedinstvena submediteranska močvara, smještena je u tipičnom kraškom ambijentu na jugu Hercegovine. Teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac i smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Evrope. Hutovo Blato je skup više međusobno povezanih jezera, od kojih su najveća: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitavsko. Svitavsko jezero je […]
Hutovo blato
Hutovo Blato, jedinstvena submediteranska močvara, smještena je u tipičnom kraškom ambijentu na jugu Hercegovine. Teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac i smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Evrope.
Hutovo Blato je skup više međusobno povezanih jezera, od kojih su najveća: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitavsko.
Svitavsko jezero je umjetna akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina.
Osim ornitološke, i biološka osobitost Hutova Blata je iznimno vrijedna. Rijetko se koje mjesto na svijetu može pohvaliti da na tako malom području ima tako veliki broj vrsta.
Površina parka je 7.411 ha, od toga vodena površina 1.580 ha, 61 stalno ili povremeno vrelo, 6 jezera, rijeka Krupa sa 9 km dugim vodotokom kroz park, nadmorska visina od 1 do 432m.
Kroz njega protječe rijeka Krupa, pritoka Neretve, koja zajedno s podzemnim vodama rubnoga krškog područja uvjetuje vodni režim, a time i sveopće životne uvjete u ovome močvarnom ekološkom sustavu.
Reljef, klima, vegetacija i izobilje vode stvaraju ovdje tokom cijele godine povoljne stanišne uvjete za veliki broj biljnih i životinjskih, a posebno ptičjih vrsta.
Hutovo blato važno je za zimovanje guščarica i šljukarica, te za gniježđenje europski ugroženih vrsta, poput različitih čaplja ili npr. maloga vranca. Zahvaljujući prostranim vlažnim površinama i raznolikim močvarnim staništima, kao i povoljnim utjecajima sredozemne klime, Hutovo blato je tokom zime pogodno odmaralište za patke, liske i brojne druge ptice pristigle iz sjevernijih dijelova Europe.
Bogatstvo voda i njihova povezanost s morem, preko Neretve i Krupe, uvjetuje u Hutovom blatu, bogat riblji svijet. Ono je od davnina bilo poznato po izlovu jegulja i šarana.
Žila kucavica Hutovoga blata je rječica Krupa, koja odvodi vode Deranskog i Svitavskog blata u Neretvu. Ona nema pravoga izvora, već istječe iz Deranskog jezera zmijolikim tokom prema Neretvi. Ta osebujna rijeka može teći u dva smjera. U vrijeme visokoga vodostaja Neretve Krupa nosi vodu prema Deranskom jezeru, uvjetujući poplavljivanje okolnih područja.
Blidinje
Park prirode Blidinje osnovan je 1995. godine a ime je dobio po Blidinjskom jezeru koje je smješteno u dnu Dugog polja na visini od 1.184 metara n.m., s površinom od približno 6 km2.
Voda u jezero dolazi s okolnih planina, Vrana i Čvrsnice, otapanjem snijega. Sa svojom nadmorskom visinom, oštrim zimama i velikim količinama snježnih padavina, postala je omiljeno zimsko odredište za mnogobrojne goste.
Danas bogati sadržaj flore Parka ispunjava velika raznolikost bilja, od mediteranskih do visokoplaninskih, među kojima je veliki broj endema, od gljiva do ljepotice Parka – munike, koja u Masnoj Luci i okolici ima najveće stanište u Europi.
Među brojnim životinjama Parka svakako je posebnost šumski kralj – mrki medvjed i ukras vrhova Čvrsnice – divokoza. Sudar krških, ledeničkih i morfoloških struktura daje posebnu draž i dramatičnost prostoru.
Ljudi ovdje odavno obitavaju. Od kada su tačno nastanjivali ove krajeve, ne zna se pouzdano. Ono što je sada prolazniku vidljivo jesu: ilirske gomile, rimski putevi, ostaci srednjovjekovnih crkava i veći broj nekropola stećaka, posebice ona na Dugom polju, te vrlo interesantne planinske kuće iz dalje i bliže prošlosti, kao i bezbroj karakterističnih kamenih međa.
Legendarna Vran Planina i fenomenalna Čvrsnica odnjegovale su u svojim njedrima na 1150-1300 m n/v plodnu udolinu polja, dugu 25 i široku 3-5 kilometara, a u njoj Blidinjsko jezero kao krasno plavo oko u glavi planinskih ljepotica.
Komentari