DR.SC. MIRSAD ISAKOVIĆ: Zašto BiH ne koristi 500 miliona KM od EU?

Ima li vladajuća elita objašnjenje zašto već godinu leže sredstva od Evropske unije na računu Ministarstva finansija i trezora u Centralnoj banci BiH? Da li će druga rata na osnovu MOR-a od 125 miliona eura biti uplaćena ili se odustalo od sredstava? Imamo iskustvo s MMF-om da preuzete obveze nismo u mogućnosti ispuniti. Da li […]

Ima li vladajuća elita objašnjenje zašto već godinu leže sredstva od Evropske unije na računu Ministarstva finansija i trezora u Centralnoj banci BiH? Da li će druga rata na osnovu MOR-a od 125 miliona eura biti uplaćena ili se odustalo od sredstava? Imamo iskustvo s MMF-om da preuzete obveze nismo u mogućnosti ispuniti. Da li je napravljen isti scenarij?

DVIJE RATE

Evropska unija je potpisala Memorandum o razumijevanju sa Bosnom i Hercegovinom 15. 1. 2021. godine. Radi se o memorandumu koji reguliše Mikrofinansijsku pomoć Bosni i Hercegovini u iznosu od 250 miliona eura. Evropski parlament i Vijeće Evropske unije usvojili su odluku o stavljanju sredstava na raspolaganje u okviru programa pomoći u rješavanju krize uzrokovane pandemijom. Pomoć se stavlja na raspolaganje tokom jedne godine, počevši od prvog dana stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju.

Cilj ove pomoći je bio da se umanje zaduženja iz vanjskih izvora, ublaži platni bilans i ukupne budžetske potrebe te pomogne u rješavanju tekućih finansijskih poteškoća, odnosno kao pomoć zemlji za ekonomsku stabilizaciju i program reformi.

 

Evropska unija je potpisala Memorandum o razumijevanju sa BiH 15. 1. 2021. godine

Pomoć se isplaćuje u dvije rate, od kojih svaka iznosi 125 miliona eura. Prva rata u navedenom iznosu je odmah uplaćena na račun Ministarstva finansija BiH u Centralnoj banci. Interesantno je da ni poslije godinu 15. 1. 2022. navedeni iznos entiteti nisu povukli sa računa CB-a, a mogli su povući na osnovu ovog MOR-a i drugu ratu odmah nakon tri mjeseca od prve uplate.

Potpisivanje ovog MOR-u su saglasnost dali entiteti i distrikt Brčko, kao i sami potpisnici Ministarstvo finansija i trezora BiH, te Centralna banka. Usaglašeno je i alociranje sredstava u skladu sa sljedećim omjerom; 61,5% bit će alocirano Federaciji Bosne i Hercegovine, 37,5% bit će alocirano RS-u i 1% bit će alocirano Brčko distriktu BiH.

Zašto se ne povuku sredstva od gotovo pola milijarde KM, šta je stvarni razlog kad znamo da su nam neophodna?

Interesantno je da nijedan od entiteta nije povukao sredstva iz CB-a, a razlog vjerovatno leži u činjenici da su uz MOR-a kao sastavni dio potpisana i dva dodatka (Anexa I i II). Dodatak I reguliše Kriterije strukturalnih reformi (jačanje institucionalnog okvira za makroekonomsku analizu i planiranje), a Dodatak II Sistem praćenja (makrofinansijskih i finansijskih kretanja i politika).

Dakle, predviđeno je da druga rata pomoći zavisi od Evropske komisije i njenog pozitivnog izvještaja o korištenju prvih 125 miliona eura. Odnosno, napredak ostvaren u odnosu na poduzete makroekonomske i strukturalne mjere te ispunjavanje usuglašenih obveza prema MMF-u. Komisija EU je u obvezi sa vlastima zemlje potvrditi da su uslovi koji su usaglašeni uz ovu pomoć adekvatno ispunjeni ili da su postignuti novi dogovori.

Ministarstvo finansija i trezora u ime BiH dostavlja Evropskoj komisiji izjavu o ispunjavanju uslova, a komisija na osnovu informacija sa relevantnim institucijama u zemlji će procijeniti da li su ispunjeni uslovi, pri čemu treba posebnu pažnju posvetiti reformama za jačanje institucionalnog okvira i planiranja na svim nivoima vlasti, otpornosti na uticaje u finansijskom sektoru, borbi protiv korupcije, podršci dobrom i racionalnom upravljanju, te podršci ekonomiji i stvaranju novih radnih mjesta.

Ministarstvo finansija BiH dostavlja izjavu o ispunjavanju uslova / FENA

Evropska unija je predvidjela i mjere koje će poduzeti ili koje ima na raspolaganju kada je riječ o sprečavanju nepravilnosti i prevara prilikom upotrebe pomoći i osiguranja zaštite finansijskih interesa EU. Valjano imenovani stručnjaci te vlastiti agenti Evropske komisije mogu provesti operativne procjene administrativnih procedura i finansijskih tokova koji se odnose na upravljanje mikrofinansijske pomoći EU i u trajanju 5 godina od zadnje rate (ex-post razdoblje).

Za vladajuću elitu upravo su sporni elementi koji su potpisani, a nalaze se u ova dva dodatka.

DODATAK BR. I

On možda predstavlja najveći problem, a u skladu sa relevantnim preporukama Evropske komisije, insistiranja na izradi i predočavanju Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine izmjena i dopuna na trenutni Zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) u smislu uspostavljanja sistema provjere sadržaja imovinskih kartona sudija i tužitelja, pa i članova Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća.

Znamo kakav je stav ministra i vladajuće stranke iz koje dolazi. Jačanje institucionalnog okvira za makroekonomsku analizu i planiranje, gdje je predviđeno da se unaprijede konzistentnost i zajedničko usaglašeno postavljanje prioriteta za čitavu zemlju, znači da treba ojačati Direkciju za ekonomsko planiranje BiH. Potrebno je uspostaviti grupu za bolju koherentnost i djelovanje socioekonomskih reformi sa zadatkom koordinacije svih nivoa vlasti sa definiranjem odgovarajućih socioekonomskih mjera.

Naravno, važno je zadržati nezavisnost CB-a i integritet valutnog odbora jer svi znamo da je bilo pokušaja narušavanja i ukidanja valutnog odbora. Finansijsku stabilnost valja pratiti redovno, barem tromjesečno održavati sastanke Stalnog odbora za Finansijsku stabilnost. Uz to, objavljivati tromjesečno iznose pomoći po kategoriji korisnika, identitet i visinu lociranog iznosa za 50 najvećih korisnika pomoći, a posebno uslove i kriterije alokacije podrške – sve u skladu sa propisima o tajnosti podataka.

Također je potrebno smanjenje poreznog klina u oporezivanju rada za uposlenike koji imaju male plaće uz povećanje plaća nakon oporezivanja kroz izmjene i dopune na Zakon o porezu na dohodak i Zakon o socijalnim doprinosima u FBiH. Cilj je veća usklađenost između entiteta (poznat je stav federalne Vlade). I na kraju valja povećati kapacitet službi za zapošljavanje u smislu aktivnije pomoći nezaposlenim.

DODATAK BR. II

Ovaj dodatak reguliše sistem praćenja mikrofinansijskih i finansijskih kretanja i politika. Vlasti zemlje su dužne na tromjesečnoj osnovi objaviti i dostaviti Komisiji sljedeće pokazatelje i izvještaje.

BDP ili nacionalni dohodak, te njegove glavne komponente (tromjesečno), stope zaposlenih i nezaposlenih (tromjesečno), potrošačke i proizvođačke cijene (mjesečno), domaći javni dug i plaćanje (kamate i glavnica, tromjesečno) te kvartalno plaćanje javnog duga za period 2020-2022. godina. Takođe, međubankarske kamatne stope, prosječna stopa pozajmljivanja u bankarskom sektoru, stanje međunarodnih rezervi, vanjski javni dug i plaćanje, fiskalni bilans BiH kao i vlada na nižim nivoima.

Na osnovu navedenog jasno je zašto entiteti nisu iskoristili alocirana sredstva iz CB-a i zašto je došla u pitanje druga rata pomoći u iznosu od 125 miliona eura. Osim ako ne postoje neki planovi koji se strogo čuvaju, a služe u izbornoj godini. Stav Evropske komisije da pooštri kontrolu odobrenih i uloženih sredstava daje nadu u bolje raspolaganje sredstvima. Ne zaboravimo da je EU u našu zemlju u poslijeratnu obnovu uložila više od 3,5 milijardi, a da su rezultati takvog ulaganja jako skromni. Zato promjena kursa i strožije kontrole sredstava imaju svoju potpunu opravdanost i vraćaju nadu u budućnost.