PREDSTAVLJAMO: Safija Softić-Namas, doktorica s oklagijom

Danas vam predstavljamo Safiju Softić-Namas. Majka je troje divne djece, te supruga, sestra, ćerka, drugarica, doktor medicine. Nakon završenog studija njeno je interesovanje zaokupila edukacija o pravilnoj ishrani, u čemu je vidjela polje na kojem se može mnogo uraditi kako bi se prevenirali mnogi poremećaji i bolesti. Osim toga, Safija voli prirodu, zelenilo, cvijeće, kretanje, […]

Danas vam predstavljamo Safiju Softić-Namas. Majka je troje divne djece, te supruga, sestra, ćerka, drugarica, doktor medicine. Nakon završenog studija njeno je interesovanje zaokupila edukacija o pravilnoj ishrani, u čemu je vidjela polje na kojem se može mnogo uraditi kako bi se prevenirali mnogi poremećaji i bolesti.

Osim toga, Safija voli prirodu, zelenilo, cvijeće, kretanje, progresiju u bilo kojoj oblasti. Voli aktivne ljude, pogotovo one koji aktiviraju i motiviraju druge na akciju. Voli druženje sa pozitivnim ljudima, a ne voli pasivnost i kuknjavu, negativu u bilo kojem smislu, iako je svjesna da je mnogo razloga za nju.

Dr Safija nam je objasnila šta je zdrava prehrana i šta ona sve uključuje, dala nekoliko primjera zdravih obroka, savjete kako da ostanemo istrajni u namjeri da se zdravo hranimo, te objasnila važnost kupovanja lokalnih namirnica.

Urednica je portala Dobre kalorije i bloga Doktorica s oklagijom. Čitajte dalje, njeni savjeti su zlata vrijedni!

Kako je nastao portal Dobre kalorije i koja je vaša uloga u njemu?

Portal Dobre kalorije nastao je na prijedlog moje drugarice Merime, prije pune tri godine. Upravo ovih dana je treći rođendan portala. Na početku nismo ni zamišljali da možemo imati toliki domet sa portalom, obzirom na to da je tema portala poprilično specijalizovana.

Tema je pravilna ishrana, i to onakva kakva ona treba da bude, a ne samo da bismo temom privukli posjetioce. U te tri godine proteklo je puno upornog rada i zalaganja našeg tima. Nije bilo lako, jer se držimo svojih principa i ne dopuštamo komercijalni prostor nikome ko ne zadovoljava naše principe.

Ja sam urednica portala i članica stručnog tima. Sve što se objavi na portalu prolazi kroz moju i recenziju ostalih članica stručnog tima. Iako je portal mjesto gdje se mogu objavljivati razne stvari, mi odabiremo da to neće biti portal koji će i dalje zbunjivati posjetioce, nego će biti mjesto gdje možete doći i razjasniti neke svoje dileme, kojih su mediji puni.

Mnogi su zbunjeni silnim oprečnim informacijama o tome šta ni(je) zdravo. Mi želimo da razjasnimo te dileme i vratimo ishranu na onaj put kojim bi ona trebala ići. Zato naš portal ima rubriku o općim informacijama, zdrave recepte, bazu proizvođača i prodavača zdrave hrane, vijesti iz nauke itd. Htjeli smo obuhvatiti sve što je potrebno jednoj osobi koja želi da se zdravo hrani.

Također imate vlastiti blog, Doktorica s oklagijom. Kako je nastala ideja o pokretanju bloga i šta možemo pročitati na njemu?

To je moj lični blog. U stvari, preteča mu je rubrika o zdravoj hrani na portalu Gastrofan.com, gdje mi je drugarica predložila da povremeno pišem. Blog je nastao iz moje potrebe da pišem o onome šta radim i prenesem neka svoja razmišljanja širem auditoriju.

Tu, u stvari, pišem o ličnim stvarima, navikama, putovanjima, ljudima, neobičnim receptima i sl. A cilj mi je da motivišem ostale, kao što sam i sama bila motivisana. Želim drugima prenijeti i pokazati kako pravilna ishrana nije bauk i kako treba biti svima dostupna.

Radite razne radionice na temu zdrave ishrane, predavanja, ali i savjetovanja. Možete li nam nešto više reći o tome?

Radionice su nešto u čemu zaista uživam. U stvari, upravo na radionicama razbijem mnoge predrasude o zdravoj hrani. Lakše je pričati o nečemu i uglavnom ljudi ne mijenjaju navike samo kada čuju neku priču ili predavanje, ali kada vide praktičnu pripremu i na kraju probaju pripremljeno, onda uglavnom i najveći skeptici pokleknu.

Radila sam radionice na početku u CEI Nahla, a onda su mnogi prepoznali taj vid edukacije kao vrlo interesantan, pa sam dobivala mnoge pozive za saradnju. Uradila sam brojne radionice u vrtićima, školama, udruženjima, firmama, u restoranu Cordoba na Ilidži, u organizaciji našeg portala itd. Uz pripremu nekog jela uvijek ide i priča o njegovim zdravstvenim dobrobitima, tako da su radionice jako dobar način edukacije o ovoj temi.

Svako ko želi da u svojoj ustanovi organizuje radionicu ili predavanje može se obratiti na info@dobrekalorije.ba ili na broj telefona 061 758 377. Iako imam mnogo obaveza i aktivnosti, trudim se da izađem u suret i da odradimo saradnje na najvišem nivou sa svim ustanovama koje su me pozvale na istu. Do sada sam zaista imala lijepu saradnju sa svima koje je ova tema zanimala.

Uskoro započinjemo sa realizacijom jednog malog projekta u saradnji sa Općinom Stari Grad. Radi se o projektu edukacije djece u šest osnovnih škola u ovoj općini, gdje će prvi i drugi razredi ovih škola imati radionice o pripremi brzih užina.

Osim radionica, pokazala se potreba za individualnim savjetovanjem, obzirom na to da svakodnevno dobijem desetak upita o raznim dijetama, režimima ishrane, poremećajima uzrokovanim ishranom itd. Zato smo u CEI Nahla napravili Savjetovalište o zdravoj ishrani, gdje se može zakazati termin i individualno dobiti savjeti i odgovori na sve dileme i pitanja koje klijent/klijentica ima.

Nakon toga se može uraditi i mjesečni program ishrane i uz moje nadgledanje ići ka svom cilju. Kome treba ova vrsta usluge može se javiti na safija@nahla.ba ili na 061 758 377.

Moj cilj u svemu što radim je da motivišem sagovornike na pozitivne promjene, na promjene životnog stila, promjene navika u ishrani i fizičkoj aktivnosti i postizanje neovisnosti o modernim trendovima, praškovima, dijetama, tabletama, pripravcima, pomodarstvima i drugim stranputicama. Cilj je zdrav život, a njegova posljedica je i idealna tjelesna težina, kao i dobar izgled.

Kolika je važnost planiranja sedmičnog jelovnika i šta time sve postižemo?

U stvari, planiranje jelovnika je posebno važno onda kada počinjete da se zdravo hranite, kada mijenjate navike. Početnicima je to jako dobar alat za što lakše snalaženje i  ključ dobre organizacije. Planiranje štedi vrijeme, novac i živce.

Ko želi da se upusti u ovu avanturu može potražiti pomoć u jednom članku upravo o toj temi: Sedmični jelovnik štedi vrijeme i živce. Nakon nekog vremena „uhodavanja“ pravilna ishrana postaje navika. Naviknete se da razmišljate zdravo, kupujete zdravo, kuhate zdravo i na kraju jedete zdravo. Onda je i planiranje puno kraće i usputno, kao i u bilo čemu drugom kada se stekne neka nova navika.

Kojih se pravila trebamo držati prilikom kupovine namirnica kako bi postigli zdravu i uravnoteženu prehranu?

Prvo, u kupovinu treba ići sit. Prije kupovine obavezno na papir staviti sve što je potrebno i pri kupovini se strogo držati spiska. Time štedite novac, nećete imati bespotrebne i štetne stvari kada dođete kući, a imaćete upravo one stvari koje će vam omogućiti pripremu zdravih jela.

Tu ste već u prednosti, jer čim ste kupili nešto loše, sigurno ćete biti u iskušenju da to i pojedete. Ako nemate loše hrane u kući, a želite nešto pojesti, vi ćete pripremiti nešto dobro od sastojaka koje ste kupili.

Također, bilo bi pametno kupovati hranu koja nema sastojke, nije upakovana. To je hrana koja nije ili je minimalno prerađena, što je velika prednost. Znači treba kupovati hranu u izvornom obliku. Međutim, pošto ipak svi kupujemo pakovnu hranu, neko manje neko više, nešto što je vrlo bitno pri kupovini je i čitanje sastava na pakovanju. Što manje sastojaka ima na pakovanju – to bolje.

Što više sastojaka ima to znači da je hrana više prerađena, da joj je dodato mnogo aditiva. I, ako ne znate šta znači neki od sastojaka na pakovanju – nemojte kupovati to pakovanje. Sastojci su često zakamuflirani pod imenima kojima ne znamo značenje, a to nije bez razloga. Razlog je što bolja prodaja takve „hrane“, a to je cilj velikih prehrambenih proizvođača.

Šta bismo trebali izbjegavati u svakodnevnoj prehrani,a šta nikako ne bi trebali preskakati?

Vrlo često se fokusiramo na sve ono što trebamo izbaciti iz ishrane, a time zaboravimo koliko smo blagoslovljeni različitošću namirnica koje možemo konzumirati.

Ono što bi trebalo izaciti jednom rječju je prerađena (procesirana) hrana. Takva hrana je krcata aditivima, trans masnoćama, šećerima i drugim štetnim sastojcima.

S druge strane, ono što ne bismo trebali izbjegavati je SVE OSTALO. To su sve vrste kvalitetnog povrća, svježe salate sa dresingom, voće u umjerenim količinama, kvalitetne žitarice,  kvalitetno meso, riba, temeljci, jaja, hladno cijeđena ulja, kiseli kupus, jogurt i ostala fermentirana hrana (probiotici), orašasti plodovi, sjemenke, umjerena količina pravog meda, hurme, tahin i drugi puteri od sjemenki i orašastih plodova, čajevi, začini.

Šta preporučujete kao zdravu užinu za djecu u školi?

Prvo preporučujem da se stekne navika nošenja užine od kuće, jer uglavnom djeca nemaju nikakvih zdravih opcija u prodavnicama oko škole. Baš naprotiv, sve opcije koje imaju su loši sendviči, hot dog, hamburger, viršla u lisnatom tijestu, mnoge vrste peciva od bijelog brašna, uglavnom sa puno šećera, zaslađeni sokovi, gazirana pića, čipsovi, keksovi, slatkiši itd.

Znači, upravo sve ono što smo rekli da treba izbjegavati. To su sve prazne kalorije, koje samo služe da trenutno zadovolje glad, a nikakvih hranjivih materija nema u njima. A osim toga puno je štetnih materija.

Zato treba da od kuće nose zdrave sendviče, sa integralnim hljebom, domaćom paštetom, humusom, pilećom šniclom, kuhanim jajetom i dosta salate i sl. Osim toga, razne salate mogu nositi u zdjelicama, pa čak i gotova jela (samo što za to treba malo više upornosti zbog otpora i dječijeg zadirkivanja). Mogu nositi zdrave slatkiše, hurme, voće, kokice, orahe, bademe, suho voće, vodu ili ledene čajeve, pa i kompote itd.

Možete li nam dati primjere par jela (doručak, ručak, večera, užina) koji su dobri primjeri zdrave i uravnotežene prehrane?

To nije isto za sve nas, jer šta bi neko trebao da jede zavisi od puno faktora. Zavisi koji je uzrast, spol, kakva je fizička aktivnnost, da li se bavi sportom i kojim, koje bolesti ima, koliko stresa ima, kojim se poslom bavi itd. Ali možemo napisati neke općenite preporuke. Ovako bi izgledao jedan dobro izbalansiran dnevni jelovnik.

Doručak: omlet sa lukom i špinatom, rukola sa dresingom (maslinovo ulje, limun i so) i zobene lepine.

Užina: jabuka i šaka oraha

Ručak: grah sa povrćem (mrkva, luk, bijeli luk, brokula, karfiol) i kiseli kupus

Užina: energetska kuglica (od hurmi, badema i zobenih pahuljica)

Večera: Integralni palačinci namazani humusom i zelena salata.

Uz sve to, potrebno je piti dovoljno vode, naročito ljudi koji jedu suhu hranu i slabo se kreću.

Je li u BiH teško hraniti se zdravo?

Mi nismo ni svjesni koliko blagodati imamo u BiH kada se radi o ishrani. Imamo sve prirodne potencijalne za proizvodnju zdrave hrane. Međutim, često ljude ponese veća zarada, pa uništavaju to bogatstvo koje imamo po cijenu većeg prinosa i zarade.

Lično jako volim podržati male proizvođače, koji ne koriste ili minimalno koriste hemijska sredstva u proizvodnji, makar njihovo povrće i voće bilo puno ružnijeg izgleda nego ono koje kupujemo u marketu. Time ih podržavamo u daljem razvoju poljoprivrede, ali pomažemo i nama koji nemaju svoju zemlju da bi zasijali baštu. To je uzajamno dobro.

I kada god vidim da se neko trudi u organskoj proizvodnji maksimalno dajem podršku i potporu i na našem portalu, svom blogu, ličnom preporukom, kao i na svaki drugi način. Nikad mi neće biti jasno zašto je većini naših ljudi draža njemačka jabuka, šljiva ili mrkva nego bosanska iz bašte nekog malog proizvođača.

Koji su najčešći zdravstveni problemi s kojima se susreće bh društvo? Zašto?

Naše društvo se sve više susreće sa istim problemima kao i bilo gdje u modernom svijetu. Sve je više hroničnih „epidemija“: šećerna bolest, inzulinska rezistencija, metabolični sindrom, visok pritisak, povišene masnoće, gojaznost, depresija, upalna stanja, loš imunitet općenito, razne alergije, karcinomi, skolioza i ostali poremećaji držanja itd. A ono što najviše zabrinjava je da su djeca sve bolesnija i gojaznija na što se sve češće upozorava.

Razlog je što se gubi konekcija sa izvornim vrijednostima, sa prirodnom, sa onim što je prirodno ljudskom organizmu, sve se više zatvaramo u kuće i provodimo vrijeme ispred ekrana, sve manje vodimo živu komunikaciju, sve se manje družimo i smijemo.

Šta mislite o modnim trendovima, prije svega o stranoj uvoznoj tzv. superhrani (goji bobicem chia sjemenke i sl.)? Postoji li hrana s našeg podneblja koja ovu (vrlo često skupu) hranu može zamijeniti?

Mislim da mi oko sebe uglavnom imamo sve što je potrebno za zdrav život. Nemam ništa protiv tih namirnica, ali ne želim da neko misli kako je nemoguće hraniti se zdravo ako u ishrani nema chia sjemenke, avokado, noni, acai i goji, spirulinu itd. Pravilna, zdrava ishrana nije rezervisana samo za one koji takvu hranu mogu da si priušte.

Naše voće i povrće, meso, jaja, orasi, domaće mlijeko, sir – sve su to namirnice koje su odlične za našu ishranu. Naši stari su pravili sos paradajz, kiseli kupus, kompote itd. To su sve jela kojima se sada dižu spomenici, a koja su naši stari redovno konzumirali. Nisu imali ni približno šećera u ishrani koliko se sada unosi, a jeli su izvornu hranu, iz svojih ili komšijskih bašta, sijali svoje žitarice, imali svoje drveće smokvi, nara, oraha, jabuka, šljiva, svoje ljekovite biljke itd.

Ta jednostavna ishrana je možda ključ koji bismo svi trebali pratiti. Ponekad chiu ukivamo u zvijezde, a zaboravljamo lan koji je približne nutritivne vrijednosti. Naš šipurak je bolji za nas od acai i drugih stranih bobica. Naše šljive, kruške, jabuke itd. Sve je to nutritivno jako bogato i to treba iskoristiti, pogotovo kada je u sezoni i ako je sa područja daleko od grada.

Koji savjet možete dati svima onima koji planiraju uvesti zdraviju prehranu u svoj život? Kako da ustraju u tome, tj. šta trebaju raditi kako ne bi brzo pokleknuli i vratili se na stare, nezdrave navike?

Ima zaista puno uputa, savjeta, smjernica, dijeta, pravaca u ishrani, tako da su ljudi uglavnom ispočetka zbunjeni kada žele da poprave svoju ishranu.

Moj savjet je KEEP IT SIMPLE. Nemojte slijediti nikakve ekstremne savjete i instant rješenja. Uvedite puno svježih salata, voće, dosta vode. Izbjegavajte pakovanu, preprađenu hranu, jedite hranu u izvornom obliku, minimalno prerađenu (kuhanjem, rezanjem i sl.). Ubacite kiseli kupus i kefir u ishranu. Izbacite vještačke zaslađivače, umanjite bijeli šećer i brašno koliko je god moguće.

Žvačite! Jedite svjesno! Upoznajte svoju hranu, jer ona postaje dio vas! Slušajte svoj organizam! Uživajte u zdravoj hrani, u okusima i mirisima! Kada god je moguće koristitite organsku hranu. Hodajte, kretanje je blagodat! Ako svaki dan hodate u prirodi barem pola sata, nemojte se sikirati što ne idete u teretanu. Družite se, smijte se! Sve to itekako utiče na to kako tijelo prima neku hranu, da li će od nje imati korist ili štetu.

To je savjet i kako se ne vraćati na loše navike, jer ko god na ovaj način promjeni svoj životni stil, njemu nikada ne nedostaje salama, pašteta, čips, kola i dr. To su trajne promjene, koje su trajne upravo zato tijelo dobije sve nutrijente koji su mu potrebni za normalno i dobro funkcionisanje, tako da više nema stalnu potrebu za lošom hranom.

V.A.

Društveni smo, lajkujte narod.ba na Facebooku OVDJE

Drugačiji ste od ostalih? Vaš hobi je neobičan i interesantan? Pišite nam na redakcija@narod.ba i predstavite svoj talent cijeloj Bosni i Hercegovini, nebitno imate li 7 ili 77 godina!